Iza zida s grafitima u bazilici Svetoga groba u Jeruzalemu skupina stručnjaka prije nekoliko godina je slučajno otkrila najveći poznati srednjovjekovni križarski oltar posvećen 1149. godine, koji je dugo smatran nestalim, piše u ponedjeljak 15. srpnja 2024. Kathpress, prenosi Informativna katolička agencija.
Arheolog Amit Re’em iz izraelskog državnog zavoda za starine i povjesničar Ilya Berkovich iz Austrijske akademije znanosti tijekom preuređenja otkrili su mramorni oltar širok 3.5 metra iza kamene ploče teške nekoliko tona, na čijoj su prednjoj strani turisti ispisivali svoje poruke. Za povjesničare nalaz predstavlja senzaciju, priopćila je Austrijska akademija znanosti.
“Za sve sudionike bilo je potpuno neočekivano da nešto tako važno tako dugo leži neprepoznato u građevini koja je tako intenzivno istražena”, izjavio je Berkovich, povjesničar na Institutu za istraživanje Habsburške monarhije i balkanskog područja Austrijske akademije znanosti.
Stražnja strana ploče s grafitima, ukrašena vrpčanim ornamentima, ubrzo je prepoznata kao nekoć raskošna prednja strana srednjovjekovnog križarskog oltara.
Nakon što su križari osvojili Sveti Grad, bazilika Svetoga groba nakon nekoliko stoljeća muslimanske vlasti ponovno je 1149. posvećena kao “jedna od najvećih svetinja kršćanstva”. U njezinom središtu stajao je novi oltar izrađen u romaničkom stilu.
“Poznata su nam hodočasnička izvješća iz 16., 17. i 18. stoljeća o raskošnom mramornom oltaru u Jeruzalemu”, izjavio je Berkovich, suautor nove objavljene studije o toj povijesnoj umjetnini. Nakon velikog požara u romaničkom dijelu bazilike 1808. spomen na oltar nestao je iz opće svijesti.
Nove spoznaje pokazuju da oltar ukazuje na dosad nepoznatu povezanost između Rima i kršćanskog Jeruzalemskog Kraljevstva, pojasnio je Berkovich. Posebnom kozmatskom tehnikom oblikovanja mramornih oltarnih dekoracija u srednjem vijeku vladali su isključivo majstori u papinskome Rimu. Tehnika se sastoji u tome što su strugali male količine skupocjenog mramora s antičkih građevina. Tim fragmentima oblikovani su geometrijski oblici i ornamenti na kamenim podlogama.
Izvan Italije, do sada je otkrivena samo jedna umjetnina te vrste, i to u Westminsterskoj opatiji u Londonu. “I kozmatski oltar koji je sada ponovno pronađen u Jeruzalemu morao je nastati uz sudjelovanje pape”, zaključuje Berkovich. Slanjem majstora u Jeruzalemsko Kraljevstvo radi izrade oltara, papa je naglasio pravo na grad. “Papa je time odao počast najsvetijoj kršćanskoj crkvi”, smatra Berkovich. Austrijski povjesničar nada se da će daljnja istraživanja u Vatikanskom apostolskom arhivu otkriti pojedinosti o povijesti nastanka oltara, a moguće i identitet majstora koji ga je izradio. (kta/ika)
