U četvrtak, 30. siječnja 2025., na blagdan Sveta tri hijerarha i svetitelja Bazilija Velikoga, Grgura Bogoslova i Ivana Zlatoustoga, velikih crkvenih otaca i zaštitnika Križevačke eparhije, svečanim euharistijskim bogoslužjem u Grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima, Križevačka eparhija je proslavila Dan eparhije.
Arhijerejsku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga predvodio je križevački biskup Milan Stipić, zajedno s mons. Andrejom Sajeom, biskupom Novog Mesta i predsjednikom Slovenske biskupske konferencije, koji je i propovijedao, zatim mons. Vjekoslavom Huzjakom, biskupom bjelovarsko-križevačkim, mons. Vladom Košićem, biskupom sisačkim, mons. Božom Radošom, biskupom varaždinskim, mons. Mijom Gorskim i mons. Ivanom Šaškom, pomoćnim biskupima zagrebačkim te vladikom Nikolom Kekićem, biskupom križevačkim u miru. Suslužili su brojni grkokatolički i rimokatolički svećenici iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine i eparhijski đakoni, a posluživali podđakoni i bogoslovi. Liturgiju je pjevao Zbor križevačke katedrale pod ravnanjem Martina Pleše. Među brojnim okupljenim vjernicima bili su i župan koprivničko-križevački Darko Koren, predstavnica Grada Križevaca Gordana Kapor, gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel, Sestre bazilijanke i Sestre Kćeri Božje ljubavi, profesori i studenti Studija istočne kršćanske duhovnosti, Molitvena zajednica sv. Šarbela iz Križevaca te ovogodišnji dobitnici nagrade ”Sveta tri svetitelja” za promicanje i doprinos životu i razvoju Križevačke eparhije: prof. Renata Husinec, predsjednica Matice hrvatske – Ogranka Križevci, zatim Siniša, Silvana i Martin Pleše iz Zbora katedrale, prof. Darjana Blaće-Šojat, dugogodišnja voditeljica Ćirilo-Metodova kora i g. Stipe Bučar, član Poglavarstva grada Jastrebarsko.
U propovijedi je biskup Saje istakao: ” U Godini obitelji potrebno je istaknuti ulogu Tri Svetitelja – velikih otaca Crkve – Bazilija Velikoga, Grgura Bogoslova i Ivana Zlatoustoga, u svojim obiteljima. Oni su naime vlastitim uzornim životom potaknuli svoje najbliže da se odluče za posvećeni život. Jednom riječju bili su svjedoci koji su oduševljavali svoju okolinu. Ukoliko netko gleda svoga člana obitelji kao uzornog svećenik ili biskupa onda će se i sama obitelj preobraziti i postati će još bolja. Uzornost moralnog života i dobra djela značila su više od ikoje propovijedi i lijepih riječi. Oni koji su dijelili život s ovim svetim biskupima bili su najbolji svjedoci njihove svetosti. Osim što su bili sveti arhijereji i pastiri, svojim su teološkim spisima udarili temelje svekolike kršćanske teologije o Presvetoj Trojici, utjelovljenju Gospoda Isusa Krista i spasenju, a k tome su i izuzetno pridonijeli usmjeravanju kršćanske duhovnosti, askezi, karitativnom djelovanju, propovijedanju i liturgijskom životu Crkve” rekao je biskup Saje.
Osvrćući se na pročitan odlomak iz Matejevog evanđelja u kojem Isus govori učenicima da su svjetlost svijeta i sol zemlje, biskup Saje je naglasio: ”Isusove riječi mogu se primijeniti na Crkvu u njezinu misionarskom djelovanju. One upućuju na način na koji smo mi kao kršćani prisutni u svijetu, riječi o učenicima kao “soli” i “svjetlosti” upućene su učenicima i označavaju njihovo poslanje. Isus je taj koji kaže: “Vi ste svjetlo”, a ne govore učenici sami za sebe: “Mi smo svjetlo”. Oni nisu jedini u ovoj službi propovijedanja. Isusove riječi upućuju učenika da je svjetlo i da ga širi drugima. On djeluje u ime Isusovo i bivam svjetlom dok god širi Božju ljubav. Biti svjetlo i sol u odnosu s ljudima nije jednom zauvijek stečena datost, nego događaj koji se događa svaki put kad vjernik sluša Isusovu riječ i Evanđelje i ostvaruje ih u odnosu služenja ljudima. Kad bismo svoje svjetlo, svoju istinu nametali drugima, iskrivili bismo poziv koji Gospodin povjerava svojima. Drugim riječima, ono što Crkva širi svijetom jednostavno je ono što ona jest i živi u sebi: njezino je svjetlo sjaj bratstva” istakao je biskup Saje.
Na koncu se osvrnuo na jubilejsku godinu: ”Nalazimo se u svetoj i jubilarnoj godini u kojoj je središnja tema jačanje kršćanske nade. Ova nada nije bilo kakva nada. Temelji se na osobnoj vjeri u Isusa Krista, rođenog od Djevice Marije, koji je za nas trpio, umro i uskrsnuo od mrtvih. Tako molimo u Vjerovanju. U srcu svakoga čovjeka živi nada kao želja i očekivanje dobra, unatoč neznanju što će biti sutra. U ovoj Godini milosti pozvani smo sakramentima, čitanju Božje Riječi te jačanju župnog zajedništva, obitelji i zajednice. Tako možemo biti pravo svjetlo koje obasjava svijet svjetlom Gospodnjim i prava sol koja daje okus Božje ljubavi” zaključio je biskup Saje.
Poslije liturgije, u dvorani Mariapoli Faro, održana je kratka prezentacija Studija istočne kršćanske duhovnosti kojega je predstavio voditelji g. Ivica Svetec sa suradnicima. Studij ove godine ima četrdesetak upisanih polaznika, a cilj mu je obogatiti našu vjerničku i svekoliku javnost bogatstvom kršćanskoga Istoka u ovom vremenu ekumenskog zbližavanja Crkava i međusobne interakcije kršćana na svim područjima života.
