Lumbago ili križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice. Prema dostupnim podacima u Europi čak preko 80% osoba barem jednom u životu ima bolove u donjem dijelu leđa.
Najčešći je uzrok bolovanja
Pod lumbagom ili križoboljom podrazumijevamo osjećaj boli u mirovanju ili pri kretanju u donjem tj. slabinskom (lumbalnom) dijelu kralježnice. O išijasu govorimo kada se bol širi uzduž jedne ili obje noge. A ako istovremeno postoji bol u slabinskom dijelu kralježnice i u nozi tada kažemo da se radi o lumboišialgiji (lumboishialgia). No križobolja i lumboišialgija ne predstavljaju posebne bolesti – već se radi o simptomima raznih procesa koji su najčešće lokalizirani u donjem dijelu kralješnice. Bolovi mogu biti različito izraženi – od nelagode pri pokretima pa sve do tako jakih bolova zbog kojih je otežano ili čak onemogućeno kretanje.
Bolovi povezani sa kralješnicom su drugi najčešći razlog (prvi su prehlade i druge infektivne bolesti) zbog kojeg se ljudi obraćaju za pomoć obiteljskom liječniku. Tako je križobolja postala veliki javno zdravstveni problem. Najčešći je uzrok izostanka s posla i velikog broja dana bolovanja.
Kralješnica je pod stalnim opterećenjem
Kralješnica je sastavljena od 33 (34) kralješaka. Ona je komplicirani anatomski sklop od kralješaka (od kojih su 24 pokretni : 7 vratnih, 12 prsnih i 5 slabinskih (lumbalnih)) i od hrskavičnih intervertebralnih diskova (pločica) koji omogućuju pokretnost kralješaka i štite ih od pretjeranog opterećenja. Kralješci su među sobom povezani s brojnim mišićima, ligamentima, živcima i krvnim žilama, tvoreći tako glavni noseći stup tijela. Kralješnica nam omogućuje uspravan stav, a kralješci poredani u niz oblikuju i zaštitni koštani kanal kroz koji prolazi leđna moždina i korijeni živaca za trup, ruke i noge. Zbog svoje mnogostruke funkcije kralješnica je izložena stalnom mehaničkom opterećenju pa može doći do prenaprezanja i istrošenosti.
Između dva kralješka nalazi se disk (pločica) koji nazivamo intervertebralni disk (disk između kralješaka). Diskovi se tijekom života mijenjaju i s vremenom postaju sve manje elastični i sve manje ublažavaju opterećenje na kralješnicu. Također i ligamenti (vezivne trake) koji povezuju pojedine kralješke i koji im daju potrebnu stabilnost s godinama postaju neotporni i lako se oštećuju.
Uz sve to se, posebno kod osoba starijih od 40 godina, na kralješcima stvaraju osteofiti (koštani trnovi). U nepovoljnom položaju ovi osteofiti mogu pritiskati na živce koji izlaze iz kralješnice i izazivati križobolju. A i sam intervertebralni disk može puknuti, postati pomičan (hernija diska) i u nepovoljnim položajima vršiti pritisak na leđnu moždinu i/ili na izlazeće živce. Zbog toga sa godinama života raste i učestalost javljanja bolnih sindroma u vratnom, grudnom ili slabinskom dijelu kralješnice.
Jačanje leđnih mišića
Tijek križobolje i njeno eventualno ponavljanje (recidiv) ovisi o uzroku. Najčešće je ponavljanje križobolje moguće izbjeći poštivanjem jednostavnih pravila: paziti na pravilno držanje tijela te se redovito baviti primjerenom tjelesnom aktivnošću radi jačanja leđnih mišića koji oblikuju prirodni zaštitni stup oko kralješnice, te ako je potrebno i povremena fizikalna terapija. Pri radu potrebno je koristiti zaštitne položaje za kralješnicu i izbjegavati trenutnom stanju organizma neprilagođen fizički rad. Treba se naučiti pravilno sjediti i izbjegavati duže sjedenje. Preporučljivo je regulirati tjelesnu težinu na optimalnu, nositi adekvatnu obuću – ako je potrebno sa anatomskim ulošcima radi korekcije svoda stopala. Kod djece je od najranije dobi potrebno razvijati kulturu bavljenja sportom, a treba i sistematskim pregledima pratiti razvoj eventualnih nepravilnosti kralješnice i sustava za kretanje i na vrijeme ih korigirati. Na taj način možemo spriječiti štetne i neželjene posljedice, te sačuvati svoju kralješnicu.
