Ove godine, nakon neobično čestih vremenskih promjena i relativno svježijeg početka lipnja, konačno je stiglo pravo ljeto i visoke vanjske temperature. Nekima previsoke, a nekima ugodne – sve ovisi o tome kako podnosite i kako se prilagođavate ljetnim vrućinama. Ako je vjerovati meteorolozima, pred nama je dugo i (pre)vruće ljeto. Sada se neminovno postavlja pitanje kako što lakše preživjeti ljetne vrućine. Ne usporava se ljeti bez razloga tempo rada, jede lakša hrana i traži spas na prvoj plaži ili u planinama.
Sve neugodniji „toplinski valovi”
Posljedice su globalnog zatopljenja očigledne. Posljednje desetljeće, tijekom ljetnih mjeseci, svjedoci smo pojave svojevrsnih toplinskih valova koji imaju dulje razdoblje i kod kojih je kretanje dnevnih i noćnih temperatura iznad kritičnih za optimalno funkcioniranje ljudskog organizma – dnevne temperature iznad 32 °C, a noćne iznad 24 °C. Ipak, nekako se moramo snalaziti i pomoći organizmu. Neki će djelić rješenja pronaći u klima-uređajima, ali to nije dovoljno, niti svima odgovarajuće rješenje. Uz nekoliko korisnih savjeta lakše ćete se nositi s predstojećim ljetnim danima i smanjiti negativne utjecaje na zdravlje uzrokovane visokim temperaturama.
Najvažniji dio u borbi protiv vrućina razdoblje je aklimatizacije ili prilagodbe organizma na visoke temperature. Ono traje oko dva tjedna nakon promjene temperature. Potom će se broj žlijezda znojnica povećati pa će znojenje biti djelotvornije, organizam će biti opskrbljen potrebnim vitaminima i mineralima, a zalihe masti (koje nas zimi griju) smanjit će se. No kada je aklimatizacija postignuta, ipak ne možemo prekršiti sva pravila.
Prehranu prilagoditi ljetu
Jedan je od najboljih načina kojim se može ublažiti djelovanje ljetnih vrućina prilagođena prehrana. Svima je poznato da nam sada ne godi ista hrana kao zimi. Potrebno je izbjegavati masnu i pečenu hranu, a usmjeriti se na onu kuhanu ili pripremljenu na pari. Najbolje je orijentirati se na svježe voće i povrće koje će nam osim osvježenja dati i prijeko potrebne hranjive tvari, vitamine i minerale. Postoji puno jednostavnih načina kako možete pripremiti sezonsko voće i povrće kao što je osvježavajuća juha od povrća ili hladni voćni deserti.
Riba, perad i nemasni mliječni proizvodi najbolji su izbor namirnica životinjskog podrijetla. Ljeti je najbolje kupovati manje kvarljive namirnice, a to su ujedno i one koje su manje masne. Kako hrana stajanjem ne bi izgubila na kvaliteti ili se pokvarila uslijed vremenskih uvjeta, treba kupovati manje količine namirnica – koje će se odmah potrošiti. Sladoled, kojem je ljeti teško odoljeti, treba jesti u malim količinama jer je bogat kalorijama.
Paziti na dovoljan unos tekućine
Treba paziti i na dovoljan unos tekućine, ravnomjerno tijekom dana, a ne samo za vrijeme obroka. Sjetite se svakih sat vremena popiti nekoliko gutljaja, čak i kada niste žedni. Preporučljivo je piti najmanje dvije litre vode dnevno – osim ako liječnik nije savjetovao drukčije. Korisno je u vodu dodati malo prirodnog soka od limuna što će poboljšati okus i smanjiti osjećaj žeđi. Nemojte piti prehladnu tekućinu jer se tada, suprotno očekivanom, pojačava osjećaj topline.
Znojenje je prirodan način rashlađivanja organizma i ne smijemo ga izbjegavati. No što se više znojimo, veća je i potreba za tekućinom i poželjno je više piti. Izbjegavajte zaslađene sokove i alkoholna pića koji, osim što su visokokalorični, samo pojačavaju osjećaj žeđi.
Prozračna odjeća i obuća
Što se odijevanja tiče, birajte lagane ljetne materijale poput pamuka i lana. Zahvaljujući ovim prirodnim i prozračnim materijalima, koža može lakše „disati” i bolje se rashlađuje. Također, neka vaš izbor bude komotna i udobna odjeća svijetlih boja, jer one najbolje reflektiraju sunčeve zrake i tako sprječavaju prekomjerno zagrijavanje organizma. Takva je odjeća naš najbolji saveznik za vrijeme vrućih ljetnih dana. Obuća također treba biti komotna i izrađena od prirodnih materijala, koji dozvoljavaju stopalima „disati”. Udobne platnene tenisice ili otvorene sandale izrađene od prirodnih materijala „prijatelji” su stopala.
