Vatikan je objavio svoju odluku iz 1974. godine kojom niječe vjerodostojnost marijanskih ukazanja koja su se navodno dogodila u Amsterdamu između 1945. i 1959. godine.
Izjava koju je Dikasterij za nauk vjere objavio 11. srpnja otkrila je da je tadašnja Sveta kongregacija za nauk 1974. donijela presudu “constat de non supernauralitate” — presudu kojom se proglašava da fenomen nije nadnaravan. vjere i odobren od sv. Pavla VI. u vezi s navodnim ukazanjima i objavama “Gospe svih naroda”.
U priopćenju se navodi da dok dikasterij prije “nije donosio javne odluke o navodnim nadnaravnim fenomenima”, objavio je odluku iz 1974. “u svjetlu stalnih sumnji koje su se pojavile o navodnim ukazanjima i objavama”.
Navodna ukazanja započela su 1945. godine kada je 39-godišnja nizozemska tajnica Ida Peerdeman tvrdila da joj se Marija ukazala u njezinu domu u Amsterdamu. Navodna ukazanja su se nastavila, a Peerdeman je rekao da je Marija tražila da bude poznata pod naslovom “Gospa svih naroda” i da bude proglašena “suotkupiteljicom, posrednicom i zagovornicom” kao posljednja marijanska dogma.
Papa Franjo je izričito rekao da Marija nije suotkupiteljica i da je Krist jedan i jedini Otkupitelj.
Priopćenje dikasterija uslijedilo je nakon što je u svibnju objavio nove norme za razlučivanje navodnih nadnaravnih pojava. Dokument je dijelom nastojao omogućiti Katoličkoj crkvi da izravnije odgovori na pitanja koja često okružuju navodna marijanska ukazanja.
Prije novih normi, formalne odluke dikasterija o navodnim nadnaravnim pojavama davale su se samo biskupu i nisu bile javno dostupne.
U svom pisanom predstavljanju novih normi, kardinal Víctor Manuel Fernández, prefekt dikasterija, kao razlog za objavljivanje novih normi naveo je konkretan primjer mijenjanja prosudbi o nadnaravnom statusu fenomena, koji korespondira s navodnim ukazanjima u Amsterdamu.
Iako je tamošnji biskup 1956. proglasio navodna amsterdamska ukazanja nadnaravnima, njegovi su nasljednici promijenili tu prosudbu i odobrili nadnaravno podrijetlo ukazanja. Godine 2020. biskup Johannes Hendriks iz Haarlema-Amsterdama izdao je pastoralno pismo nakon konzultacija s dikasterijom ponovno zabranjujući pobožnost ukazanja i pozivajući se na presudu Vatikana iz 1974. godine.
“U razdoblju koje je uslijedilo nakon ove biskupove izjave, ponekad je još uvijek postojala razlika u mišljenjima o tumačenju teksta iz 1974.”, rekla je biskupija Haarlem-Amsterdam u priopćenju objavljenom 11. srpnja. “Dikasterij za doktrinu Faith je stoga izdao priopćenje 11. srpnja 2024. kako bi to još jednom naglasio.”
“Takve komplicirane situacije, koje stvaraju zbunjenost među vjernicima, treba uvijek izbjegavati”, napisao je Fernández u svom predstavljanju dokumenta dikasterija. “To se može postići osiguravanjem bržeg i jasnijeg uključivanja ovog Dikasterija i sprječavanjem dojma da bi proces razlučivanja bio usmjeren prema deklaraciji ‘nadnaravnosti’.”
Umjesto potvrđivanja nadnaravnog statusa određenog fenomena, nove norme usmjeravaju razlučivanje nadnaravnih fenomena prema dobivanju “nihil obstat” — deklaracije koja omogućuje biskupima promicanje pastoralne vrijednosti navodno nadnaravnog fenomena bez izražavanja sigurnosti u njegovu autentičnost.