Stalni izvjestitelj Europskog parlamenta za obrazovanje u Africi, Gyorgy Holvenyi, govori za Vatican News o važnosti obrazovanja i osposobljavanja kao alata za osnaživanje mladih Afrikanaca da razviju svoje zemlje.
Ivana Krstitelja Tumusiimea – Vatikan
„Kvalitetno formalno obrazovanje vrlo je važno za razvoj osobe; vjerske organizacije igraju temeljnu ulogu u njegovom pružanju u podsaharskoj Africi; Europska unija treba promijeniti svoju politiku i uspostaviti partnerstvo s njima u financiranim obrazovnim projektima na kontinentu.”
To je bila preporuka gospodina Gyorgyja Holvenyija, stalnog izvjestitelja Europskog parlamenta za obrazovanje u Africi, tijekom njegovog nedavnog posjeta sjedištu Vatican Newsa.
Obrazovanje promiče društvenu koheziju i jednakost
Gospodin Holvenyi opisao je obrazovanje kao neprocjenjiv proces učenja kroz koji dijete ili odrasla osoba stječe znanja, iskustva, vještine i cjelovit stav.
Otvara čovjekov um i pogled na svijet, dodao je, te pomaže učenicima da ostvare svoje potencijale pripremajući ih za poslove koji im omogućuju da financijski uzdržavaju sebe i svoje obitelji, steknu profesionalno iskustvo i razviju socijalne vještine.
Objasnio je da je obrazovanje relevantno za društvo kada odgovara na potrebe tog društva. To znači da obrazovni programi moraju biti prilagodljivi promjenama u određenom vremenu.
Kada je obrazovanje relevantno, rekao je, ono postaje moćno oruđe u promicanju društvene kohezije i jednakosti unutar društva poticanjem razumijevanja i poštovanja prema drugima, njegovanjem osjećaja građanstva, promicanjem demokratskih vrijednosti i poticanjem aktivnog sudjelovanja u društvu.
Slično tome, igra ključnu ulogu u pružanju jednakih mogućnosti u društvu, bez obzira na podrijetlo ili okolnosti, te na taj način pridonosi iskorjenjivanju predrasuda, diskriminacije i društvenih nejednakosti te stvaranju inkluzivnijeg, tolerantnijeg, i skladno društvo.
Izazovi obrazovanja u Africi
Unatoč svom temeljnom doprinosu pojedincu i društvu u cjelini, obrazovanje se u Africi suočava s mnogim izazovima.
G. Holvenyi je posjetio nekoliko afričkih zemalja i održao razgovore s različitim dionicima. Kaže da danas u Africi ima oko 200 milijuna djece koja nemaju pristup obrazovanju zbog niza čimbenika, koji uključuju opći nedostatak škola, posebno u područjima gdje im djeca mogu pristupiti.
U nekim zemljama djeca moraju pješačiti mnogo kilometara do škole. Velike udaljenosti obeshrabruju roditelje da šalju djecu u školu; umaraju djecu i ograničavaju im sate učenja. Drugo, u mnogim afričkim zemljama obrazovanje nije besplatno; roditelji to moraju platiti. Djeca iz siromašnih obitelji si to ne mogu priuštiti, pa obrazovanje postaje privilegija bogatih.
“Siromaštvo u obiteljima tjera djecu da dovoljno rano sudjeluju u raznim kućnim aktivnostima za stvaranje prihoda, a ponekad i da uđu na tržište rada prije nego što završe osnovnu školu“, rekao je gospodin Holvenyi.
Tinejdžerska trudnoća sve više postaje prepreka djevojčicama da nastave školovanje, dodao je. Pokreću ih brojni čimbenici, uključujući onečišćenje od strane odraslih muškaraca, silovanje i siromaštvo, koji mogu natjerati djevojku na spolni odnos s odraslim muškarcem kako bi imala novca za kupnju školskog materijala i druge potrebe.
Rodna diskriminacija također igra ulogu u sprječavanju djevojčica da pristupe obrazovanju. U nekim afričkim društvima djevojke se još uvijek cijene zbog udaje i kućnog rada. Djevojčici se može dopustiti da pohađa osnovnu školu nekoliko godina, a zatim je roditelji udaju u zamjenu za novčanu naknadu ili grla stoke.
G. Holvenyi također je primijetio da mnoge dnevne škole u nekim afričkim zemljama ne daju obroke učenicima i studentima, a to negativno utječe na njihovu koncentraciju i akademski uspjeh. To također obeshrabruje neke od nastavka školovanja.
Invaliditet je još jedan faktor koji zabranjuje pristup obrazovanju, rekao je gospodin Holvenyi. Većina škola u Africi nema materijale za učenje i odgovarajuću infrastrukturu za djecu s teškoćama u razvoju. Oni se kreću od materijala za čitanje i pisanje za slabovidne osobe do specijaliziranih učionica i prijevoza u školu za osobe s tjelesnim invaliditetom. Spol u tome igra važnu ulogu, pri čemu nedostaje više djevojčica s invaliditetom nego dječaka.
Nekim zemljama također nedostaje dovoljno obučenih nastavnika. Ratovi i sukobi, rekao je, danas su za mnogu djecu postali glavni čimbenici u pristupu obrazovanju.
Djeci se često ubijaju cijele obitelji; mnogo puta su prisiljeni bježati spašavajući svoje živote, povremeno bivajući odvojeni od svojih roditelja i učitelja, ili ih otele zaraćene frakcije i prisilili da se pridruže njihovim redovima ili kao djeca vojnici za dječake ili kao “supruge” za djevojčice. Škole u područjima rata i sukoba, ako nisu bombardirane, borci često koriste kao skloništa.
Poslušajte isječak intervjua
Partnerstvo između Europske unije i afričkih zemalja
G. Holvenyi je za Vatican News rekao da Europska unija ima blisko razvojno partnerstvo s afričkim zemljama i da obrazovanje smatra sastavnim dijelom razvoja. S obzirom na važnost obrazovanja, uključila ga je iu svoj humanitarni odgovor za područja pogođena sukobima, kako bi se raseljenoj djeci omogućilo nastavak školovanja.
“Svake godine Europska unija izdvaja milijarde eura za humanitarnu i razvojnu pomoć Africi i taj se novac dodjeljuje zemljama koje ispunjavaju uvjete“, koji uključuju dokaze o istinskoj potrebi, vladavini prava, poštivanju ljudskih prava i jamčenju demokracije te transparentnosti i odgovornosti u trošenju.
Novac predviđen za obrazovanje dodjeljuje se kao bespovratna sredstva za financiranje različitih obrazovnih projekata kao što su obuka i usavršavanje učiteljskih vještina, programi školske prehrane, izgradnja učionica, opremanje škola knjigama i laboratorijskim materijalima, financiranje programa vještina i tehničkog obrazovanja itd. projekte nadziru specijalizirane agencije u zemljama primateljima, koje su odgovorne zemlji primateljici i donatoru (Europskoj uniji).
Uključivanje vjerskih organizacija
G. Holvenyi je rekao da je tijekom svojih posjeta Africi vodio razgovore s vladinim i vjerskim dužnosnicima i otkrio da vjerske organizacije pružaju, u prosjeku, 40 posto obrazovanja u podsaharskoj Africi, “a ipak Europska unija nastavlja ne prepoznati njihov potencijal za olakšavanje održivog razvoja.”
Pozvao je Europsku uniju da promijeni svoju politiku, da se snažno angažira s vjerskim organizacijama i uključi ih u svoju razvojnu suradnju jer one igraju ključnu ulogu u obrazovnim i zdravstvenim sektorima afričkih zemalja.
On je rekao, “Vjerske organizacije u većoj su poziciji za davanje pozitivnog doprinosa jer su njihovi projekti inkluzivni, odnosno otvoreni za sve, što je vrijednost ne samo za njih nego i za zemlje u kojima djeluju, te jer su prisutni na osnovnog dijela društva i, stoga, u boljoj poziciji za popunjavanje praznine gdje državni akteri ne mogu djelovati i gdje nedostaju državne usluge.”
To uključivanje, rekao je, znači da bi trebali imati pristup razvojnim fondovima Europske unije za ulaganje u pružanje usluga.
Gospodin Holvenyi i njegov tim već su napisali izvješće Europskom parlamentu u kojem su dali mnoge preporuke, uključujući i to da Europska unija treba financirati one projekte u području obrazovanja u kojima se angažiraju i zemlje partneri jer to jamči dugoročnu održivost ulaganja, te da je međusobno poštovanje apsolutno neophodno u smislu da donator ne bi trebao davati naredbe afričkim razvojnim partnerima o tome što i kako da podučavaju, već da cijeni njihov lokalni doprinos.
S obzirom na odljev mozgova koji se trenutačno događa u nekim afričkim zemljama, g. Holvenyi je rekao da će pružanje relevantnog obrazovanja koje se bavi potrebama lokalnog stanovništva osigurati da njegovi primatelji osiguraju prilike za posao i pristup pristojnom poslu u svojim zemljama, a time i smanjiti potrebu za migracijom. Pristup obrazovanju i osposobljavanju, zaključio je, alat je za osnaživanje sljedeće generacije u Africi te za jačanje upravljanja i institucija.
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
