Vladika Stipić u uskrsnoj poslanici spojio pashalnu radost i molitvu za mir
Križevački vladika Milan Stipić u uskrsnoj poslanici ističe da je Kristovo uskrsnuće najveća istina povijesti i trajna sadašnjost Crkve. U poruci povezuje pashalnu radost istočne tradicije s pogledom na ratove, osobito u Ukrajini i Svetoj Zemlji, te poziva na ustrajnost u vjeri i nadi.
Teme

Kontrole čitanja
U uskrsnoj poslanici križevački vladika Milan Stipić polazi od svečanoga pashalnog tropara „Krist uskrsnu od mrtvih“ i njime otvara pogled na Uskrs kao najveću istinu povijesti. Njegova poruka snažno je oblikovana duhom istočne kršćanske tradicije, osobito kroz prizivanje „svijetle noći“ i znamenite Pashalne homilije svetoga Ivana Zlatoustoga. Time Uskrs ne prikazuje samo kao spomen prošloga događaja, nego kao živu stvarnost koja se događa sada i u koju su pozvani svi: i oni postojani i oni kolebljivi, i oni koji su spremni i oni koji se tek vraćaju vjeri.
Stipićeva poslanica ipak ne ostaje zatvorena u liturgijsku radost. Ona otvoreno gleda i prema ranama današnjega svijeta, osobito prema Ukrajini, Svetoj Zemlji i Iranu, spominjući mnoge nevine koji trpe zbog ratova i nasilja. U tome se vidi važna značajka poruke: pashalna vjera nije bijeg od stvarnosti, nego snaga koja omogućuje da se svijet promatra bez očaja. Uskrsna pobjeda nad smrću zato nije tek tema crkvenoga slavlja, nego razlog zbog kojeg ni pred ratom, nesigurnošću i moralnom zbunjenošću nije dopušteno izgubiti nadu.
Upravo takvo povezivanje liturgijske dubine i suvremene patnje daje Stipićevoj uskrsnoj poslanici posebnu težinu. Ona vjernike ne poziva samo da slave, nego i da svoj pogled na povijest, patnju i vlastiti život preobraze u svjetlu uskrsnuća. Pashalna radost tako postaje izvor mira, pouzdanja i duhovne postojanosti. Zato ova poruka ima važnost ne samo za vjernike Križevačke eparhije, nego i za širu crkvenu javnost koja u vremenu nemira traži riječi nade koje nisu površne, nego duboko ukorijenjene u vjeri.