Vjeroučitelji o odgoju za mir, toleranciju i dijalog

Katolički vjeronauk i Građanski odgoj bila je tema stručnog skupa vjeroučitelja Riječke nadbiskupije i Krčke biskupije 23. svibnja u nadbiskupskom domu u Rijeci. Odgoj za mir, toleranciju i dijalog cilj je svakog učitelja, to je poveznica svih odgojnih predmeta i među predmetnih programa.

Istaknula je to u uvodnim riječima voditeljica riječkog Katehetskog ureda Ksenija Rukavina Kovačević objasnivši kako katolički vjeronauk ima mnogo zajedničkih točaka s programom građanskog odgoja. „Naš predmet nema samo svoju pedagošku utemeljenost i teološku dimenziju, nego i te kako ima i socijalnu, društvenu, stoga je važno promišljanje o suodnosu katoličkog vjeronauka i građanskog odgoja.“ O tome je u središnjem izlaganju govorila Adriana Glavan ravnateljica OŠ Kostrena istaknuvši kako su tolerancija i prihvaćanje drugoga preduvjeti za djelovanje u smjeru zajedničkog cilja, stvaranja boljeg društva. To je ujedno bio i odgovor na pitanje o razlikama u vrijednosnim stavovima koje se pojavljuju u pojedinim tematskim cjelinama između ova dva predmeta.

„Čak i kad se ne slažemo u svemu možemo zajednički graditi društvo i ne trebamo zbog toga jedni druge isključivati. Tolerancija nije odustajanje od svoga, nego poštovanje i onog drugog. To je put, bez toga ne možemo graditi bolji svijet, a to je zadaća Crkve“, poručio je vjeroučiteljima riječki nadbiskup Mate Uzinić.

„Živimo u sekularnom i pluralnom svijetu. Kršćanstvo je samo jedna od ponuda, nemamo pravo pretendirati da naša ponuda bude jedina. Ako se postavimo prema ovim pitanjima na način da namećemo svoje i ne želimo čuti drugo, onda se zapravo postavljamo u poziciju onih koji žele gospodariti društvom, a ne žele biti su-graditelji društva zajedno s drugima“, rekao je nadbiskup.

„Krist nam je model prema kojemu trebamo činiti sve što činimo. I iz početaka kršćanstva možemo puno naučiti. Kako su oni promijenili svijet?

Tako što su ulazili u dijalog s njim, što su razgovarali, nisu ga nasilno željeli promijeniti. Ja doista vidim ovo kao priliku da i mi sami uđemo u taj svijet i naučimo puno iz građanskog odgoja, što onda možemo primijeniti i u vjeronauku.“ U uvodnim je riječima nadbiskup Uzinić podsjetio na riječi pape Lava XIV. koji obrazovanje predstavlja kao jedno od najsnažnijih sredstava za promjenu svijeta.

Papa u tom podučavanju izdvaja tri izazova. Prvi je izazov razumijevanja smisla života, drugi je uz tehnološke sposobnosti razvijati i emocionalnu, duhovnu, društvenu i ekološku inteligenciju, a treći je odgoj za mir. „Mir koji je nenasilan, razoružan i razoružavajući, kako to kaže često papa Lav, koji ne zahtijeva samo puko primirje, nego i razoružanje srca te odbacivanje svakog oblika nasilja i vulgarnosti“, rekao je nadbiskup.

Mir je izazov za sve koji su uključeni u odgojno-obrazovne procese rekao je nadbiskup Uzinić. „Trebamo mlade učiti da budu graditelji mira, počevši od svojih svakodnevnih sredina: obitelji, škole, sporta, kruga prijatelja. Trebamo ih učiti, i još više im pokazivati primjerom, da se ne trebaju bojati drugih ljudi.

Da ne grade zidove i ne postavljaju žilet-žice, nego da grade mostove, idu u susret ljudima drugih kultura i vjera, onima koji vjeruju drugačije i onima koji uopće ne vjeruju. Osobito ih trebamo učiti da budu bližnji onima kojima se trebaju činiti bližnjima i da budu braća i sestre svima.“ Nastavljajući s papinim preporukama nadbiskup je istaknuo kako je za postizanje mira potrebno učiti kako izbjegavati agresivne riječi i osude, zatim staviti u središte ljudsku osobu, maštu i osjećaje te promicati društvenu pravednost i odgovornost. „Odgoj za mir podrazumijeva priznavanje jednakog dostojanstva i jednakih prava svima, kao i našu odgovornost za druge.

A u duhu toga je i poštovanje drugoga u njegovoj različitosti.“ Podsjetio i na „diktaturu ravnodušnosti“ o kojoj je govorio papa Franjo te „globalizaciju nemoći“ pape Lava XIV. „Možda mislimo da ne možemo ništa promijeniti. Ali možemo.

Možemo tako da sami ne prihvaćamo logiku u kojoj je naoružanje rješenje, u kojoj su ratovi koji se vode nešto što se mora događati, nego da prije svega promijenimo sebe, a onda da tome učimo naše mlade, naše učenike, da je moguć bolji i drugačiji svijet.“ S tim ciljem nužna je suradnja svih ljudi, istaknuo je nadbiskup, bez obzira na vjerske, vrijednosne ili ideološke razlike. Pozvao je stoga vjeroučitelje na suradnju u provođenju građanskog odgoja iako postoje i razlike i predrasude. „Mi nismo i ne smijemo biti suprotstavljeni, osobito kad su u pitanju teme mira, tolerancije i dijaloga, nego moramo biti suradnici“, zaključio je nadbiskup Uzinić.

Na njegov se poziv nadovezala ravnateljica Glavan te potaknula vjeroučitelje da se istinski približe svojim učenicima, temama i problemima koji ih zaokupljaju. „Vjeroučitelj mora moći, mora znati pokazati širinu jer isključivost nikad nije donijela ništa dobroga. ‘Fanatizam nije religioznost nego njezino izobličenje’, rekao je i upozorio nas papa Franjo.

Kada danas govorimo o domoljublju i odgovornosti, vjeroučitelj ne postaje veći domoljub ako potiče netoleranciju, ako širi stereotipe, već upravo ako razvija ljubav prema vlastitom narodu na način da poštuje druge. Ivan Pavao II. često je upozoravao da nacionalni identitet mora biti povezan s poštivanjem dostojanstva svakoga čovjeka.

Takvi moraju biti i naši satovi vjeronauka.“ S obzirom da je i sama bila vjeroučiteljica pozvala je kolege da se aktivno uključe u provođenje programa građanskog odgoja. „Nemojte propustiti priliku ukrcati se u vlak, i to ne u posljednji vagon nego budite lokomotiva u vašim školama, u vašim zajednicama. Surađujte sa župnikom, sa župnom zajednicom, surađujte s lokalnom zajednicom.

To je prilika da pokažemo da su dostojanstvo i osjetljivost prema ranjivima, uključivost, odgoj za mir, toleranciju i nenasilje zapravo u temeljima katoličkoga vjeronauka i da mi nismo protiv građanskog odgoja, nego upravo da smo mi pronositelji takvoga odgoja“, poručila je Glavan. Nakon predavanja vjeroučitelji su uz voditeljice županijskih stručnih vijeća Tomislave Milušić i Ivane Kamenar Borčić te vjeroučiteljice Petre Štokić i Klare Labinac govorili o primjerima dobre prakse. Molitveni završetak susreta predvodio je predstojnik Katehetskog ureda Krčke biskupije Zvonimir Seršić.

Meditativni uvod pripremili su Miroslav Radić i Goran Bijelić.