VIDEO Papa Lav XIV. predvodio Križni put u Koloseju

Bio je to trenutak velike sabranosti, oko Koloseja, Flavijevoga amfiteatra, s 30.000 okupljenih vjernika, roditelja s djecom, mladića i djevojaka, svećenika, redovnika i redovnica te hodočasnika iz raznih zemalja, koji su u rukama držali svijeće i knjižice s meditacijama koje je napisao franjevac Francesco Patton, bivši kustod Svete zemlje, koji u Isusovom hodu na Golgotu nazire današnji svijet. Slijedeći stope svetoga Ivana Pavla II. koji je nosio križ tijekom cijeloga križnog puta od 1980.

do 1994. godine, papa Lav XIV. je, u pratnji dvojice mladih nositelja baklje, nosio križ kroz svih 14 postaja, pet unutar i devet izvan Koloseja.

Da bi dao važan znak, kako je rekao novinarima prošloga utorka dok je odlazio iz Castel Gandolfa, kao duhovni vođa u današnjem svijetu, i rekao da Krist još uvijek pati te kako bi patnje čovječanstva nosio u svojim molitvama. Dok je papa Lav nosio križ, čitali su se odlomci iz Evanđelja, zajedno s kratkim ulomcima iz spisa sv. Franje i meditacijama, u spomen na 800.

obljetnicu njegova preminuća. U svojim meditacijama o. Patton iznosi primjer svetoga Franje kako kršćani mogu utjeloviti teološke kreposti vjere, nade i ljubavi u stvarnom svijetu.

Vodi nas kako bismo ponovno prošli put kojim je Isus išao od mjesta svoje osude do mjesta raspeća i ukopa, koje je također mjesto njegova uskrsnuća. Kao u Isusovo vrijeme, primjećuje o. Patton, i mi hodamo kroz kaotičnu, poremećenu i bučnu okolinu, okruženi ljudima koji vjeruju u Njega, ali i onima koji ga izruguju ili pogrđuju.

Križni put nije hod onih koji žive u besprijekornoj pobožnosti i apstraktnoj sabranosti, nego vježba onih koji znaju da se vjera, ufanje i ljubav moraju utjeloviti u stvarnom svijetu. Na svakoj je postaji izranjala aktualna stvarnost, izvor nadahnuća za franjevca Pattona, koji razmišlja o iskrivljenom shvaćanju moći i o zloporabi moći. O tomu kako se otkriva naša odbojnost prema križu i naša želja da tražimo slavu umjesto poniznosti.

O. Patton uspoređuje autoritet ljudi i snagu Isusove ljubavi, spominje se patnje onih koji pate zbog rata, osobito majki. U Šimunu Cirencu vidi lice brojnih volontera te humanitarnih djelatnika koji riskiraju život kako bi pružili pomoć potrebitima.

Dok Isus pada tri puta pod križem, o. Patton nas podsjeća da moramo vjerovati da će nas uzdići k Ocu kroz prividnu nemoć ljubavi te ističe kako autoritarni režimi, ravnodušni mediji i naša vlastita morbidna znatiželja svlače druge do gola i time omalovažavaju naše ljudsko dostojanstvo. U molitvenoj tišini koja prethodi Velikoj suboti, danu šutnje u Vazmenom trodnevlju, procesija, koju je prvi put predvodio papa Lav XIV., a pratili su ga ravnatelj papinskih liturgijskih slavlja nadbiskup Diego Ravelli, papin generalni vikar za Rimsku biskupiju kardinal Baldassare Reina, te rimski pomoćni biskupi, vratila je vjernike u prošlost, na vrhunac Kristove muke.

O. Patton ju je osmislio kako bi pomogao vjernicima koračati Isusovim stopama, a nevjernicima otkriti da Isus brine o svima te da u Njemu mogu pronaći nadu i razlog za život i oni koji su ju izgubili. Na brežuljku Palatinu, gdje je završio križni put, Papa je molio završni zaziv i udijelio blagoslov.

„Sveti Franjo nas poziva da živimo svoj život kao put progresivnog uranjanja u odnos ljubavi koji ujedinjuje Oca, Sina i Duha Svetoga“, poticaj je iz molitve svetoga Franje koju je papa Lav XIV. uzdigao Bogu na kraju pobožnosti križnoga puta koju je predvodio u Koloseju. To je molitva koju je sastavio sveti Franjo Asiški kao zaključak „Pismu čitavome Redu“, a koja potiče na nasljedovanje Krista.

Papa je molio da ljudi usklade svoju volju s Božjom nasljedujući Krista, kako bi, po njegovoj milosti, došli do susreta s Onim koji živi i kraljuje „u savršenom Trojstvu i Jedinstvu“. „Svemoćni, vječni, pravedni i milosrdni Bože, podari nama bijednima da, snagom tvoje ljubavi, činimo ono što znamo i što Ti želiš te da uvijek želimo ono što je tebi milo, kako bismo, iznutra pročišćeni, iznutra prosvijetljeni i zapaljeni vatrom Duha Svetoga, mogli nasljedovati stope tvojega ljubljenoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista“, molio je Sveti Otac. Na kraju je udijelio mnoštvu blagoslov svetog Franje, zazivajući Boga: „Neka vas lice njegovo obasja i milostiv neka vam bude.

Neka pogled svoj svrati na vas i podari vam svoj mir.“