Sukob s Iranom pojačava strah od vodne krize u zemljama Perzijskog zaljeva

Rat na Bliskom istoku već je izazvao energetsku krizu, a dužnosnici sada upozoravaju da bi se preko zemalja Perzijskog zaljeva mogla otvoriti i ozbiljna vodna kriza. Nakon goriva, voda se sve više promatra kao strateški osjetljiva točka jer bi postrojenja za desalinizaciju mogla postati kolateralna žrtva novih napada.

Nedavni iranski raketni i bespilotni napadi u blizini industrijskih zona i energetske infrastrukture pojačali su bojazan da bi postrojenja za desalinizaciju mogla biti pogođena ili ostati bez električne energije potrebne za rad. Prema podacima Gospodarske i socijalne komisije Ujedinjenih naroda za zapadnu Aziju, gotovo četrdeset milijuna ljudi u šest država Vijeća za suradnju zaljevskih zemalja ovisi o desaliniziranoj vodi. Budući da je Bliski istok jedna od najsuših regija svijeta, takva postrojenja presudna su i za opskrbu pitkom vodom i za poljoprivredu u Izraelu i zaljevskim državama.

Stručnjaci upozoravaju da bi svaki ozbiljniji napad na energetska postrojenja mogao odmah poremetiti rad sustava za desalinizaciju, koji ovise o neprekinutoj opskrbi električnom energijom. U slučaju duljeg prekida, milijuni ljudi mogli bi ostati bez pouzdanog pristupa vodi za piće u roku od nekoliko sati, a ne tek nakon više dana. Dodatni rizik predstavlja i moguće onečišćenje zaljevskih voda, bilo zbog oštećene infrastrukture, izlijevanja nafte ili šireg vojnog djelovanja, jer postrojenja za desalinizaciju koriste neobrađenu morsku vodu iz Perzijskog zaljeva. Zbog toga se vodna sigurnost sve otvorenije promatra kao jedna od najosjetljivijih posljedica aktualnog sukoba.