Preduskrsni plenarni sastanak svećenika Krčke biskupije otvorio pitanje suvremenog poimanja spasenja
Preduskrsni plenarni svećenički sastanak u Krku okupio je svećenike, redovnike i bogoslove Krčke biskupije na zajedničkoj molitvi i radnom susretu kojim je predsjedao biskup Ivica Petanjak. Središnji naglasak bio je na predavanju prof. Antona Tamaruta o suvremenom čovjeku i kršćanskom razumijevanju spasenja, nakon čega je uslijedila živa rasprava i redoviti izvještaji biskupijskih ureda.
Teme
Kontrole čitanja
U Krku je održan preduskrsni plenarni svećenički sastanak koji je okupio četrdeset i sedam svećenika i redovnika Krčke biskupije te bogoslove. Susret je vodio krčki biskup Ivica Petanjak, a prvi dio programa bio je obilježen pokorničkim bogoslužjem i zajedničkim klanjanjem pred Presvetim oltarskim sakramentom u katedrali. Radni dio nastavljen je u dvorani Biskupskog ordinarijata, gdje je sudionicima ponuđen sadržaj usmjeren na duhovnu pripravu i pastoralno promišljanje uoči Uskrsa.
Središnje predavanje održao je prof. dr. sc. Anton Tamarut, govoreći o suvremenom čovjeku pred ponudom spasenja. Pritom je upozorio da se pojam spasenja često sužava na izvanredne ili granične životne situacije, dok ga kršćanska vjera razumije i kao trajno stanje zajedništva s Bogom. U razlaganju je istaknuo da se čovjeka danas ne može promatrati izvan svijeta tehnologije, sekularizma, individualizma i relativizma, koji snažno oblikuju njegov pogled na istinu, slobodu, moral i smisao života.
Predavač je naglasio da upravo zato Crkva mora dobro razumjeti konkretnu čovjekovu situaciju želi li vjerodostojno navijestiti Kristovu poruku spasenja. Spasenje je, rekao je, uvijek Božji dar i milost, ali i stvarnost koja se živi u odnosu s Kristom te se potvrđuje u otvorenosti prema drugima, u slobodi i ljubavi. U tom je okviru posegnuo i za vlastitom pjesmom o izvrnutim vrijednostima suvremenoga svijeta, koju je pred okupljenima interpretirao bogoslov Dominik Kamenar, čime je susret dobio i snažan meditativni ton.
Nakon predavanja uslijedila je dinamična rasprava u koju se uključio veći broj svećenika, a susret je zaključen uobičajenim izvještajima povjerenika i predstojnika biskupijskih ureda. Tako je preduskrsni sastanak u Krku ostao više od redovitog administrativnog okupljanja: bio je to prostor zajedničke molitve, teološkog promišljanja i pastoralnog razlučivanja o tome kako Crkva u sadašnjem trenutku može jasnije i uvjerljivije govoriti o spasenju.