HBK i BK BiH u Banjoj Luci raspravljali o izborima, inozemnoj pastvi i svećeničkoj formaciji

Biskupi Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održali su 9. ožujka 2026. u Banjoj Luci svoje 28. zajedničko zasjedanje. Susretom su predsjedali vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić i zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, a uz njih su sudionicima pozdravne riječi uputili apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini Francis Assisi Chullikatt te domaćin susreta, banjolučki biskup Željko Majić.

U kontekstu predstojećih izbora u Bosni i Hercegovini biskupi su izrazili nadu da će doći do pravednijega uređenja koje će poštovati ljudska prava svih i spriječiti zlouporabu izbornih zakona. Posebno su upozorili na ponižavanje dostojanstva kroz preglasavanje onih zajednica kojima zbog demografskih razloga nije osigurano pravo birati vlastite predstavnike. Time je i u ovom priopćenju potvrđeno da biskupi pitanje političke pravednosti ne promatraju odvojeno od zaštite ljudskog dostojanstva.

Velik dio radnoga dijela bio je posvećen izvješćima crkvenih vijeća i komisija. Predstavljeno je stanje u hrvatskoj inozemnoj pastvi, uz upozorenje na teškoće u pronalaženju novih dušobrižnika i na migracije hrvatskih vjernika unutar različitih zemalja Europske unije. Najavljeno je i obilježavanje važnih obljetnica povezanih s pastoralom Hrvata izvan domovine, među kojima su 60 godina Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, 80 godina hrvatskoga dušobrižništva u Njemačkoj i Austriji te stoljeće Hrvatske franjevačke kustodije Svete Obitelji za SAD i Kanadu.

Biskupi su zatim saslušali izvješća o radu Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, o djelovanju Hrvatskog Caritasa i korizmenoj akciji Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini, o radu Komisije za hrvatski martirologij te o Papinskim misijskim djelima. Predstavljen je i dokument Ratio nationalis o svećeničkoj formaciji, koji se ocjenjuje važnim doprinosom promišljanju formacije svećenika u crkvenom i društvenom kontekstu Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

U nastavku rasprave otvorena je tema hrvatskog prijevoda Misala, a biskupi su se zadržali i na pitanju javnih nastupa voditelja karizmatskih skupina te voditelja duhovnih vježbi. Time je pokazano da zajedničko zasjedanje nije usmjereno samo na izvješća i organizacijske teme, nego i na područja koja izravno dotiču liturgijski, pastoralni i javni život Crkve.

Na kraju su predstavljeni programi dvaju velikih crkvenih okupljanja u Hrvatskoj: Nacionalnog susreta hrvatske katoličke mladeži u Požegi i Nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji u Osijeku i Aljmašu. Zasjedanje u Banjoj Luci tako je povezalo pitanja društvene pravednosti, inozemne pastve, formacije i velikih nacionalnih događaja, pokazujući širok raspon tema koje zajednički nose biskupske konferencije Hrvatske i Bosne i Hercegovine.