Blaženstva u središtu korizmenog susreta šibenskih redovnica i biskupa Rogića
Na korizmenom susretu redovnica u Šibeniku biskup Tomislav Rogić govorio je o blaženstvima kao središtu Govora na gori i trajnom programu evanđeoskoga života. Naglasio je da odnos prema Bogu daje pravi smisao siromaštvu duha, žalosti, krotkosti, milosrđu i žeđi za pravednošću.
Teme

Kontrole čitanja
Korizmeni susret redovnica i šibenskog biskupa Tomislava Rogića održan je u nedjelju 15. ožujka u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Šibeniku. Središnji dio susreta bilo je izlaganje „Blaženstva – Temelji Kraljevstva nebeskog” u kojem je biskup Rogić progovorio o blaženstvima kao o samom središtu Isusova Govora na gori i kao o trajnom programu evanđeoskoga života. Susret je zaključen molitvom Večernje u kapeli sv. Martina.
Na početku izlaganja biskup je prikazao i strukturu Govora na gori, naglašavajući kako se radi o duboko povezanoj i promišljenoj cjelini. Posebno je naglašeno da je središte te cjeline upravo „odnos prema Bogu“, uz napomenu da su milostinja, molitva i post tri klasične židovske forme, dok je „molitva Oče naš centralni dio Govora na gori“. Time je istaknuto da odnos prema bližnjemu i odnos prema stvarima dobivaju svoj pravi smisao tek u svjetlu čovjekova odnosa prema Bogu. Siromaštvo u duhu nije pritom svedeno na materijalnu oskudicu, nego je protumačeno kao svijest o vlastitoj nedostatnosti i ovisnosti o Bogu. Biskup je naglasio kako je potrebno „prepoznati vlastito siromaštvo, nedostatnost koja ukazuje na ovisnost o darovima drugih, tj.
Drugoga“, te „tražiti pomoć od Boga, zahvaliti Bogu za pomoć, prihvatiti svoju ovisnost o Bogu“. U tom svjetlu biskup je blaženstvo siromašnih u duhu povezao s redovničkim pozivom, koji ne počiva na samodostatnosti, nego na povjerenju, poslanju i svijesti da je sve dar. Drugo blaženstvo – „Blago ožalošćenima: oni će se utješiti“ – predstavljeno je kao jedno od najdubljih i najparadoksalnijih. Biskup Rogić je istakn.