Biskup Gorski na Cvjetnicu predvodio misu u Svetom Križu Začretju
Pomoćni zagrebački biskup Mijo Gorski predvodio je misno slavlje na Cvjetnicu u Župi Uzvišenja sv. Križa u Svetom Križu Začretju. U homiliji je promišljao o Judi, izdaji i ljudskoj nesposobnosti da prihvati oprost, pozivajući vjernike na sudjelovanje u slavljima Vazmenoga trodnevlja.
Teme

Kontrole čitanja
Pomoćni zagrebački biskup Mijo Gorski predvodio je na Cvjetnicu misno slavlje u Župi Uzvišenja sv. Križa u Svetom Križu Začretju. Misa je započela blagoslovom grančica ispred crkve, a suslavio je upravitelj župe i dekan Krapinskog dekanata preč. Vladimir Drnetić. Već sam liturgijski okvir pokazuje da je riječ o slavlju koje je vjernike uvelo u Veliki tjedan i u otajstvo Muke Gospodnje, a biskup je na početku prenio i pozdrav zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše.
Nakon navještaja Muke Gospodnje biskup Gorski u homiliji se zaustavio na liku Jude, kojega je prikazao kao čovjeka koji nije mogao prihvatiti Isusov oprost. Tu je biblijsku sliku povezao i s današnjim vjerničkim iskustvom, odnosno s odnosom prema vjeri u Boga i prema drugima. Takvo tumačenje Cvjetnice važno je jer ne ostaje samo na vanjskim znakovima pobožnosti, nego otvara pitanje unutarnjeg stava čovjeka prema milosrđu, krivnji i mogućnosti obraćenja. Gorski je time podsjetio da ulazak u Veliki tjedan nije samo liturgijski slijed obreda, nego i poziv na ozbiljno duhovno preispitivanje.
Na kraju slavlja biskup je pozvao vjernike da sudjeluju u obredima Vazmenoga trodnevlja, u kojima se slave najveća otajstva vjere. Taj poziv dao je cijelom događaju jasno usmjerenje: Cvjetnica nije završetak, nego početak puta prema križu i uskrsnoj radosti. Uz liturgijsko pjevanje koje je predvodio župni zbor mladih, slavlje je dobilo i snažnu zajedničku dimenziju. Zato je ovaj događaj važan i kao vijest iz života Zagrebačke nadbiskupije i kao podsjetnik na duhovni smisao ulaska u najsvetije dane crkvene godine.